Teško je uzdrmati instituciju petrodolara

LONDON – Ekskluzivnost američkog dolara kao sredstva trgovine naftom u svijetu, sve više je pod prijetnjom drugih valuta, piše azijska revija Nikkei.

Kina, potaknuta američkim trgovinskim pritiscima, proširuje plaćanje nafte petrojuanima, dok Rusija i Europska unija također nastoje smanjiti zavisnost od plaćanja nafte u dolarima, kakobi se oslobodile ograničenja koje donose geopolitički potezi Vašingtona.

Dnevna trgovina naftom u petrojuanima, preko Šangajske burze, otvorena u ožujku, dostigla je visinu od 500.000 ugovora više puta u prosincu, uz svaki ugovor za kupovinu 1.000 barela. Promet je na kraju prošle godine već pretekao onaj u konkurentskim robnim burzama u Dubaiju, a na momente se sasvim približio obimu trgovanja sjevernomorskim Brentom, vodećim svjetskim naftnim markerom. Kina je, inače, još 2017. preuzela od SAD ulogu vodećeg svjetskog uvoznika nafte i u prvih 10 mjeseci prošle godine uvećala taj uvoz za osam posto. Pri tom se projektira da će u ovoj godini za isti postotak uvećati prerađivačke kapacitete.

Iako Azija postupno postaje centar trgovine sirovom naftom, ključni međunarodni reperi, američki WTI i Brent i dalje predstavljaju determinate za cijene nafte. Investitori također teže američkim i europskim tržištima zbog njihove transparentnosti i likvidnosti.

Ipak, Kina je otvorila vrata stranim investitorima za trgovanje naftnim futures u petrojuanima, u nadi da će promijeniti trenutnu strukturu naftnom tržišta, parirati američkim sankcijama Iranu i privući investicije svana.

„Kao najveći uvoznik iranske nafte, Kina će najvjerojatnije nastaviti kupovine u juanima i mogla bi se hedžingom (engl. hedging) na šangajskoj burzi osigurati od kolebanja cijena,“ kaže Takajuki Nogami, šef ekonomskog sektora u nacionalnoj korporaciji Japan Oil, Gas and Metals.

Rusija također parcijalno prihvata plaćanja svoje nafte namijenjene Kini u juanima, čime dijelom parira američkim sankcijama nametnutim i ruskom naftnom sektoru. Moskva također planira uspostavljanje zajedničkog energetskog tržišta unutar Euroazijske ekonomske unije, gdje bi se u rubljama plaćala trgovina naftom, derivatima nafte i prirodnim plinom.

Najzad, Europska unija također sve više osjeća posljedice velike zavisnosti od petrodolara. Europsko povjerenstvo je u prosincu najavilo namjeru da možda već od ljeta 2019. lansira u eurima denominiran cjenovni reper za sirovu naftu.

Ipak, dolarima se i dalje plaća preko 99 posto svjetske trgovine naftom, pa promjena ove strukture uspostavljene po okončanju II svjetskog rata neće biti ni malo lak zadatak, konstatira Nikkei.