STOP bušenju Jadrana…

U suradnji sa Hrvatskim ronilačkim klubom Neum, banjalučki Centar za životnu sredinu se priključio regionalnoj akciji pod nazivom “Ne nafti – zaustavite bušenje Jadrana” (NO OIL – Stop Sea Drilling in the Adriatic), protiv planova za otvaranje novih naftnih bušotina u Jadranskom moru.

U ovoj akciji učestvuju udruženja iz Albanije, Crne Gore, Hrvatske, Slovenije, Italije, Španjolske, Francuske i BiH, priopćeno je iz Centra za životnu sredinu.
Pored postojećih devet platformi za crpljenje prirodnog plina u Jadranu, planirano je 29 novih lokacija za istraživanje i eksploataciju nafte i prirodnog plina.
U priopćenju se podsjeća da se planovi za ove bušotine opravdavaju potrebama za energentima kao podršci industriji i energetskoj sigurnosti država koje planiraju provesti ove visokorizične aktivnosti.
Međutim, podaci pokazuju da bi nafta i plin koji bi se eventualno crpili iz Jadrana veoma malo doprinijeli energetskoj nezavisnosti država, a da bi posljedice vjerojatnih nesreća najviše osjetilo lokalno stanovništvo, dok bi prihode i koristi imale samo privatne kompanije.
Ovim povodom Nikša Matuško iz Hrvatskog ronilačkog kluba (HRK) Neum je izjavio da u slučaju bilo kakve katastrofe ove vrste u Jadranu, pored toga što bi nastradalo više životinjskih i biljnih vrsta Jadrana, utjecalo bi i na gospodarstvo a prvenstveno na turizam.

“Stanovnici Neuma žive od turizma a tu je i marikultura i nešto uzgoja školjkaša. Osim toga, neumski akvatorij je specifičan po svom izgledu, budući da je 90 posto zatvorenog tipa i protok vode je znatno malen, tako da bi nešto ovakvo izazvalo dugotrajnu katastrofu, a tu je u susjedstvu do nas i Malostonski koji je prirodni rezervat zaštićen od UNESCO. Tko može garantirati da neće doći do izljevanja nafte kada smo svjedoci da se skoro svakodnevno u svijetu ovakvo nešto dešava?”, pita Matuško.
Ronioci HRK Neum, kao i ostale neumske udruge i lokalne vlasti ranije su se protivile čak i uplovljavanju većih brodova zbog opasnosti od ekološke katastrofe.
Jadransko more ima karakteristike “zatvorenog mora”, a bogati ekosistemi Jadrana su već pod velikim pritiscima zagađenja i pretjeranog izlovljavanja. Nove aktivnosti istraživanja i crpljenja nafte i plina bi dodatno ugrozile lokalne zajednice koje žive od turizma i ribolova, u svim zemljama koje imaju izlaz na Jadransko more.

“Ekscesne situacije tokom eksploatacije nafte nisu slučajnost već pravilo. Sve velike svjetske naftne kompanije su umiješane u skandale koji uključuju ekstremno zagađenje okoliša i okrutna narušavanja ljudskih prava, uključujući ubojstva aktivista. Pored toga, korištenje nafte je jedan od najvećih uzročnika klimatskih promjena, čije smo posljedice itekako osjetili tokom prošlogodišnjih poplava”, upozorio je Igor Kalaba, koordinator programa Energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu”.
Zbog svega navedenog, udruženja su usuglasila program zaštite Jadranskog mora, koji prelazi granice pojedinih država, a ima sljedeće ciljeve: zaustaviti eksploataciju nafte, izrada prekogranične strateške procjene utjecaja na okoliš, promoviranje čiste i obnovljive energetska budućnost u regiji, koja isključuje fosilna goriva, pokretanje široke inicijative za zaštitu okoliša Jadranskog mora, ubrzati zaštitu biološke raznovrsnosti mora i koordinirati aktivno učešće svih građana u temama okoliša Jadranskog mora. /FENA/