Osnovana Građanska koalicija za odgovorno iskorištavanje naftnih resursa u BiH

Jedanaest udruženja pokrenulo je Građansku koaliciju za odgovorno iskorištavanje nafnih resursa u BiH. Koalicija ima za cilj aktivno uključenje u praćenje vlasti i naftnih kompanija u aktivostima istraživanja i eksploatacije naftnih resursa na području BiH, ali i da pravi pravi pritisak na odgovorne institucije kako bi te aktivnosti bile sprovedene po visokim standardima zaštite okoliša i lokalnog stanovništva. Koalicija ima namjeru biti veza između građana i vlasti, kako bi se pokušale umanjiti opasnosti koje ovakvi projekti nose, te i pomoći građanima da dobiju pravovremene i točne informacije o aktivnostima u njihovoj blizini.
Većina građana u BiH je imala priliku čuti neke informacije o planovima i aktivnostima koje entitetske vlasti sprovode na planu istraživanja i eksploatacije naftnih resursa u BiH. Međutim još uvijek je previše špekulacija o tome pod kojim uvjetima bi naftne kompanije vršile istraživanje i eksploataciju, te koje su moguće koristi i opasnosti za lokalne zajednice. S tom svrhom pokrećemo internet stranicu “Nafta u BiH” na adresi www.naftaubih.net, na kojoj ćemo objavljivati sve dostupne relevantne informacije o aktivnostima u vezi sa istraživanjem i eksploatacijom nafte kod nas i u svijetu.
U Republici Srpskoj je istraživanje rezervi nafte već započela firma Jadran naftagas, koja je u rujnu 2011. godine potpisala sa Vladom Republike Srpske koncesioni ugovor za istraživanje i korištenje sirove nafte i plina na cijeloj teritoriji RS. Do sada je napravljena i istražna bušotina u blizini Obudovca, a da lokalna zajednica i javnost nisu upoznati sa sadržajem ugovora o koncesiji, kao i o tome koji su rizici po ljude i okoliš jedne ovakve bušotine. Oblasti u kojima se planiraju probna bušenja su u okolini Motajice, Majevice i u istočnoj Hercegovini. U firmi Jadran naftagas većinski vlasnički udio imaju ruske firme Gazprom i NeftegazInKor, a imajući u vidu da su standardi zaštite okoliša i lokalnog stanovništva niži u Rusiji nego oni koje BiH preuzima u procesu pridruživanja EU, pomno ćemo pratiti njihove aktivnosti.
Igor Kalaba: Indikativno je da je naš prvi zahtjev za pristupom informacijama, odbijen od strane Ministarstva industrije, energetike i rudarstva. Tom prilikom smo tražili osnovne informacije o projektu, uključujući Studiju ekonomske opravdanosti, sa željom da saznamo istinu o koristima o kojima predstavnici vlasti u RS odavno pričaju. Isto tako, želimo imati što bolju sliku potencijalnih opasnosti, koje se inače u ovakvim projektima uglavnom prešućuju javnosti. Po ko zna koji put se čini da će se ponoviti ista priča – što veći i opasniji projekt, to manja transparentnost. Građani informacije o bušotinama koje se nalaze u njihovom susjedstvu i na njihovim njivama ne bi smjeli dobivati iz medija.
Sa druge strane, u Federaciji Bosne i Hercegovine su odavno započeti pregovori sa naftnom korporacijom Shell, a postoje informacije da je prilikom potpisivanja memoranduma o razumijevanju došlo do favoriziranja ove kompanije u odnosu na druge potencijalne investitore, iako su predstavnici Vlade FBiH tvrdili suprotno. Za korporaciju Shell se vežu mnogobrojna kršenja ljudskih prava i principa zaštite okoliša, od Nigerije do Arktičkog mora. Pri tome treba imati u vidu da je nedavno objavljena informacija da su lobisti korporacije Shell izvršili utjecaj na predstavnike Evropske unije, kako bi smanjili ciljeve za obnovljive izvore energije do 2030. godine. Ukoliko mogu da utječu na odluke EU, nije teško zamisliti kakav utjecaj mogu imati na domaće političare.nafta busotina
Maja Bradarić: Područja na kojima prema nezvaničnim informacijama trebaju da se vrše istraživanja i eksploatacija nafte pripadaju područjima od velikog prirodnog značaja. Obzirom da se uglavnom radi o lokalitetima koji pripadaju Dinarskom kršu, moramo biti posebno oprezni, jer se radi o osjetljivim ekosistemima, u kojima zbog ovakvih aktivnosti veoma lako može doći do velikih katastrofa. Ekolozi i ljubitelji prirode se već dugi niz godina bore da ovi predjeli dobiju određeni stupanj zaštite zbog njihove geografske specifičnosti, te zbog toga što predstavljaju jedinstvene ekosisteme. Na ovom području živi veliki broj endemskih vrsta čiji bi opstanak bio direktno ugrožen naftnim istraživanjima. Ova područja imaju veliki potencijal da se u njima razviju seoski, sportsko-rekreacioni i eko turizam, što je nešto što bi našoj zemlji donijelo dugoročniju zaradu, uz očuvanje njenih prirodnih ljepota.
Nesreće koje se dešavaju prilikom bušenja za naftom nas upozoravaju da ovim aktivnostima treba pristupati sa najvećom mjerom opreza, planiranja i pripreme za moguće nesreće. Prošlogodišnje poplave su pokazale koliko su institucije nesposobne i neorganizirane za hitne reakcije, a nesreće na bušotinama, od Meksičkog zaljeva do Albanije predstavljaju ozbiljnu opomenu. Posljedice nesreća neće snositi predstavnici institucija, kao što je slučaj i u mnogim drugim situacijama. Najveće posljedice će imati upravo lokalne zajednice, koje su trenutno isključene iz diskusija o ovim projektima, osim što im se obećavaju nerealne koristi od projekta, dok im se prešućuju moguće realne opasnosti.
Zato pozivamo sve one koji dijele našu zabrinutost o načinu na koji se planira iskorištavanje naftnih resursa u BiH da nam se pridruže u borbi za zaštitu prava lokalnih zajednica i okoliš.
Izvor: www.naftaubih.net