MOL ne odustaje: Ne odričemo se upravljačke kontrole u INA-i

Naftna kompanija MOL neće se odreći upravljačke kontrole nad Inom, kazao je Gyorgy Mosonyi, predsjednik nadzornog odbora MOL-a, uoči pregovora te mađarske kompanije s hrvatskom Vladom, koja želi veći utjecaj u Ini.

U razgovoru za Reuters, Mosonyi je u petak kazao da MOL može razmotriti neke promjene postojećeg dioničarskog ugovora o Ini, kao što je pravo veta, i optimističan je po pitanju postizanja dogovora s hrvatskom Vladom, koji bi mogao postaviti novu strategiju za rast Ine.

“Apsolutno sam uvjeren da možemo riješiti ove ponekad umjetne razlike između dvaju dioničara tijekom uspješnih pregovora”, rekao je Mosonyi, dodavši kako očekuje da će pregovori, koji će početi idućega tjedna, biti zaključeni ove godine.

Hrvatska je 2003. godine prodala 25 posto dionica Ine MOL-u, koji je kasnije svoj udio povećao na 49,1 posto, preuzevši upravljačku kontrolu nad tom tvrtkom.

No, tenzije između MOL-a i Vlade, koja drži 44,84 posto udjela i želi veći utjecaj u upravljanju Inom, traju već neko vrijeme, a Vlada preispituje ugovore i optužuje MOL da ne ulaže dovoljno u Inu. MOL, pak, odgovara da Hrvatska nije održala obećanje o preuzimanju plinskog biznisa koji Ini nanosi gubitke.

Prošle je godine bivši hrvatski premijer Ivo Sanader na sudu proglašen krivim za primanje 5 milijuna eura mita od MOL-a 2008. godine kako bi toj kompaniji zauzvrat navodno prepustio upravljačka prava u Ini. I MOL i Sanader zanijekali su bilo kakvu zloporabu, a Sanader je podnio žalbu na presudu.

Mosonyi kaže da su to odvojene stvari i da ne bi trebale utjecati na razgovore.

“Ovo je poslovna rasprava u kojoj ove neutemeljene optužbe neće igrati nikakvu ulogu”, rekao je Mosonyi.

Odbio je reći bi li MOL mogao prodati svoj udio u Ini, ako pregovori s Hrvatskom ne uspiju, no kazao je da MOL nije bio u pregovorima s nikakvim potencijalnim kupcima, pa ni s ruskim Rosneftom koji je, kako izvještavaju neki mediji, možda zainteresiran za Inu.

Mosonyi odbacuje navode da je mađarska kompanija odgovorna za nedovoljno ulaganje u Inu, kazavši da je MOL htio učiniti više, ali ga je sprječavala hrvatska Vlada.

MOL je dosad uložio 3 milijarde eura u Inu, a 2009. godine spasio je kompaniju od bankrota međukompanijskim kreditom, kazao je Mosonyi.

“Ne možemo prihvatiti krivnju da ne ulažemo dovoljno. Želimo ulagati više, daleko više u rafiniranje, u maloprodaju, istraživanje i proizvodnju, ali trebamo potporu drugog dioničara koji ima pravo izdavanja dozvola”, kazao je Mosonyi.

Dodao je kako MOL nije mogao započeti planiranu investiciju od oko 400 milijuna eura u Rafineriju nafte Rijeka zbog kašnjenja u dobivanju dozvole.

Mosonyi je potvrdio pisanje medija da je MOL bio spreman tužiti Hrvatsku i tražiti najmanje 2 milijarde kuna odštete zbog toga što Hrvatska nije preuzela plinsko poslovanje, koje Ini nanosi gubitke, ili uvela tržišne cijene plina, što je dogovoreno 2009. godine.

“Preuzmite (plinsko poslovanje) ili uvedite tržišne cijene. Ali, ubuduće nema više gubitaka i nadoknadite prošle gubitke. To je vrlo važna točka pregovora”, kazao je Mosonyi.

“U posljednje četiri godine (hrvatska Vlada) nanijela je štetu u gotovini Ini i njenim dioničarima”, rekao je Mosonyi, dodavši da će MOL biti obvezan poduzeti pravne radnje u ime svojih dioničara, ako se situacija ne riješi.

Pregovori između MOL-a i pregovaračkog tima Vlade, u kojemu su ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak i ravnatelj Ureda za upravljanje državnom imovinom Mladen Pejnović, počet će 18. rujna.

U svjetlu špekulacija prema kojima Vlada u slučaju neuspjeha pregovora s MOL-om razmišlja o mogućnosti izlaska iz vlasničke strukture Ine, Ivan Vrdoljak kazao je ovoga tjedna da država sigurno neće izići iz vlasničke strukture jer je Ina strateška kompanija.

“Nikad, dok sam ja ministar gospodarstva, Ina neće biti podružnica MOL-a i to će biti prvi uvjet pregovora, nego zasebna kompanija u kojoj MOL i Republika Hrvatska mogu naći zajednički interes”, rekao je Vrdoljak.

Kazao je da očekuje konstruktivne razgovore, da će MOL po prvi put u pregovorima vidjeti ozbiljan državnički pristup pregovorima o interesima Vlade, države i građana u Ini.

“Bit će vrlo sustavno pripremljeno. Moramo sve otvorene teme vrlo ozbiljno raspraviti. Prvo, zaustavljanje bilo kakvih procesa restrukturiranja ili dijeljenja otkaza dok traju pregovori, a nakon toga ćemo razmijeniti stajališta u vezi upravljanja”, kaže Vrdoljak.

Po njegovim riječima, Ina ne može raditi i njome se ne može upravljati izvan Zakona o trgovačkim društvima te to hitno treba promijeniti.

Potom slijede velika otvorena pitanja, a to su rafinerije, ugovor o plinskom poslovanju te dosadašnja i buduća veleprodajna trgovina naftom, zaključio je Vrdoljak.

(Hina)