Manipuliranje tržišta nafte fenomenom “nestalih barela”

LONDON – Naftni ekspert Reutersa John Kemp analizirao je bizarni podatak o postojanju rupe od 550 milijuna barela proizvedenih u protekle dvije godine, koji nisu evidentirani ni u potrošnji, niti u bilo kojim strateškim, ili komercijalnim skladištima.

Naime, prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), dnevno je u 2014. proizvodnja bila veća od potrošnje za 0,9 milijuna barela dnevno (mbbl/d), a tijekom 2015. za dva mbbl/d. Od tih ukupno milijardu barela viška proizvodnje, 420 milijuna je uskladišteno na kopnu u zemljama članicama OECD. Dodatnih 75 milijuna barela se procjenjuje da je uskladišteno na otvorenom moru, ili je bilo u tranzitu negdje između polja i rafinerija. Tako dolazimo do 550 milijuna „nestalih barela“ koji su navodno proizvedeni, ali nema ni u jednoj statistici posljednjeg Izvješća o tržištu nafte IEA (“Oil Market Report”, IEA, Feb. 2016). Točnije, stoje u rubrici „ostatak do balansa“ između proizvodnje, potrošnje i registriranih zaliha. Rubrika „ostalo“ odražava greške u podacima OECD zemalja, greške u procjenama IEA o ponudi i potrošnji u ne-OPEC zemljama i neprijavljenih promjena u skladištima van OECD.

Iskustvo iz 1997/98.

Nestali bareli bilježe se u statistikama IEA od sedamdesetih godina, od kada se „greške“ registriraju u oba pravca u rasponima od milijun do čak dva milijuna barela na dan, piše Reuters. Generalno, naftno tržište zanemaruje ovu pojavu, ali ona postaje tema kada poprimi izuzetno velike razmjere. Posljednji put velika „rupa“ je registrirana 1997/98 godine, kada se IEA zbog toga našla pod udarom kritika. Iz krugova jakog američkog naftnog lobija u Kongresu, IEA je tada optužena da svjesno precjenjuje ponudu i potcjenjuje potrošnju, kako bi stvorila utisak prezasićenog tržišta i tako izazivala pad cijena nafte, što generalno ide u prilog OECD zemljama. IEA je tada odgovorila da je „vjerojatno“ gro „nestalih barela“ otišlo u skladišta ne-OECD zemalja.

Reuters-ov analitičar naftnog tržišta konstatira da je i u ovoj novoj epizodi lako moguće da je to slučaj i s jednim dijelom od 550 milijuna nestalih barela u periodu 2014/15. Vjerojatno je otišao u kineske strateške rezerve, ili komercijalna skladišta te i drugih ne-OECD zemalja. „Ipak, u najmanju ruku je moguće da je drugi dio nestalih barela posljedica precjenjene proizvodnje, ili potcjenjene potrošnje u IEA“, konstatira John Kemp.

Prijetnja oporavku cijena?

Odatle se Reuters vraća na pitanje – što se desilo s nestalim barelima – jer bi njihovo aktiviranje moglo bitno utjecati na blokiranje oporavka cijena ove sirovine. IEA je, poslije epizode iz 1997/98. objavila u prosincu 1999. da je utvrdila postojanje neprijavljenih rezervi nafte, koje su izbačene na tržište kao reakcija na odluku OPEC da u ožujku te godine ograniči proizvodnju.

Sadašnja prezasićenost tržišta nafte ima sličnosti s tom epizodom, ali je ovaj put efekat „nestalih barela“ znatno manji. U 1997/98. višak ponude iznosio je 2,1 mbbl/d, naspram potrošnje od 74 mbbl/d. Sada na tržištu također ima 2 mbbl/d iznad potrošnje, ali je ona sada za četvrtinu veća nego krajem devedesetih i iznosi 94 mbbl/d. Ipak, nema nagovještaja brzog uravnoteženja tržišta, koje bi stvorilo prostor za izbacivanje „barela iz skrivenih skladišta“, konstatira John Kemp.