Istraživanje nafte u BiH

Istraživanja govore da Bosna i Hercegovina (BiH), uz južnu Crnu Goru i sjevernu Albaniju, najviše obećava po pitanju izgleda za naftu u regiji između Urala i Sjevernog mora.

BiH i vodeća međunarodna kompanija za istraživanja i eksploataciju nafte Shell su potpisale memorandum o razumijevanju za geološka istraživanja u oblasti koja se prostire na 26.000 km.

Faza istraživanja u okviru projekta zasnovana je na dokumentaciji iz istraživanja koja su u periodu 1970.-1990. obavljali američka korporacija Amoco i Energoinvest iz Sarajeva.

“Još uvijek je rano išta reći, ali mi očekujemo prve naftne i plinske izvore u Federaciji tijekom 2013,” izjavio je za SETimes federalni ministar energetike, rudarstva i industrije Erdal Trhulj. “Eksploatacija bi mogla početi 2014.”

“To što nam je firma Shell partner u istraživanju je vrlo važno i doprinosi imidžu države,” pojasnio je Trhulj. “U ovoj fazi, ne možemo reći tko će biti naš partner u eksploataciji.”

On je izjavio da su među prijedlozima koji su na stolu firme Shell, Exxon i ICL, a on smatra da sve one predstavljaju “respektabilne” naftne kompanije.

U Republici Srpskoj, srpsko-ruska naftna kompanija Jadran-Naftagas otpočela je s geološkim istraživanjima, te obavlja seizmička istraživanja u sjevernoj zoni od Novog Grada do Doboja.

“Sve oblasti u Dinaridima imaju nafte, posebno Drežnica južno od Mostara, od Posavine do Semberije i Majevice, kao i desetine drugih lokacija,” kaže Trhulj. Pošto vuku porijeklo iz istog geološkog polja kao i Italija, “BiH, sa južnom Makedonijom i sjevernom Albanijom predstavljaju oblast koja najviše obećava po pitanju nafte i plina od Urala pa do Sjevernog mora.”

Moguća ispitivanja po pitanju nafte u BiH isprva su počela 1889, kad su austrijski geolozi Katzer i Hofer vršili istraživanja na Majevici. Između Prvog i Drugog svjetskog rata otkrivena je nafta, a iz nalazišta u Požarnici i u blizini Tuzle izvučeno je oko 300 tona, ali zbog niskog obima proizvodnje i visokih troškova transporta, kao i zbog nedostatka opreme i osoblja, 1943. je proizvodnja prestala.

Nedavno je zagrebačka kompanija INA-Naftaplin, nakon stjecanja prava na istraživanja, shvatila da iz nalazišta nafta još curi i da su ona zrela s potencijalima, s nekoliko dubokih nalazišta u Tuzli, Varešu i Glamoču.

Zajednički projekt na pronalaženju nafte i gasa u BiH otpočeo je 1973, kad su Energoinvest i AMOCO realizirali svoja 10-godišnja prava na istraživanja na toj teritoriji. Svjetska banka financirala je taj projekt na sjeveru Bosne kreditom od 2,5 milijuna američkih dolara (1,99 milijuna eura), dok je projekt Dinarida u potpunosti financirala firma AMOCO, koja je u Zagrebu kao bazu za operacije formirala naftnu kompaniju AMOCO-Jugoslavija.

Projekcije firme AMOCO obuhvaćaju moguće rezerve sirove nafte u iznosu od 350 miliona barela u sjevernoj Bosni. Komercijalna vrijednost bit će potvrđena nakon što se izbuše nalazišta na dubini od 4.000 do 8.000 metara, kako kaže Trhulj.

Analitičari kažu da bi iskorištavanje nafte u BiH moglo ekonomiji dati velikog poticaja.

“Ne znam da li su te procjene točne ili ne,” izjavio je za SETimes banjolučki ekonomista Damir Miljević. “To bi moglo drastično izmijeniti ekonomsku situaciju u BiH, ukoliko se eksploatacija bude vršila u korist građana.”

On je međutim upozorio da bi se to moglo pretvoriti u “izgubljeni potencijal” ukoliko se ne mognu riješiti sukobi i neslaganja između različitih subjekata ili ako privatni balkanski tajkuni pohlepno pokušaju napuniti svoje vlastite džepove.

“Mislim da je šteta već načinjena,” pojašnjava on. “RS je dala koncesije Rusima, tako da će dio dobiti završiti u Rusiji, a dio u džepovima onih koji su dali te koncesije.”

Tri zemlje u regiji koje se mogu pohvaliti najvećom proizvodnjom nafte su Albanija sa 1,3 milijuna tona godišnje, Turska s 2,3 milijuna, te Rumunjska s 4,6 milijuna.

U Albaniji su tri najveće kompanije za proizvodnju nafte firme Bankers Petroleum i Stream Oil and Gas, obje sa sjedištem u Kanadi, te državna firma Albpetrol, i one kažu da su krajem 2011. dostigle stupanj od 1 do 1,2 milijuna tona godišnje. Analitičari predviđaju da bi proizvodnja nafte u Albaniji do 2015. mogla dostići nivo od 2,3 do 2,5 milijuna tona godišnje.

U Turskoj, nacionalna naftna kompanija Turkish Petroleum Corporation otkrila je tokom zadnje decenije stjenovite strukture koje sadrže, kako se procjenjuje, 500 milijardi barela nafte. Ta korporacija potpisala je sporazum s firmom Shell za bušenja, koja bi, kažu analitičari, Tursku mogla pretvoriti u velikog izvoznika nafte i plina.

Rumunjska proizvodi oko 4,6 milijuna tona nafte godišnje i može se pohvaliti rezervama za 15 godina, kako kaže predsjednik Nacionalne agencije za mineralne resurse Alexandru Patrauti. Sa 600 milijuna barela, rezerve u Rumunjskoj su treće po veličini u EU i predstavljaju oko 11 posto zaliha u EU. Geološke naftne rezerve iznose približno 2 milijuna tona i većinu proizvodnih blokova drže državna nacionalna plinska kompanija Romgaz i OMV Petrom, bivša rumunjska državna naftna kompanija.

Izvor: SETimes.com.

5 misli o “Istraživanje nafte u BiH

  1. svi štulini zajedno s njim bježe u Zagreb,zar to nisi znao jadničak, ostavlja te na milost i nemilost strašnim tomićevcima , koji si ti komad budale ugostiteljske. Na remizu prihajaju. 😉

  2. Ne sekiraj se ima pisani trag kad je rabota rađena ko je tada bio na terminalu samo nek dode carinska depesa nek ovo vise plate delta gripu i dođe nova uprava pa cemo vidit ko ce blejat

  3. Neće Kit-onja SVINJG-ovca da se slika danas za Carinski Avaz kao osoba koja je jako zaslužna za taj naftni Pertumobile ,;)
    Veli da mu je medijska popularnost veća i od samog nivometra na rezervoaru kotlovnice, iz tog razloga se ne bi eksponirao kao jedina osoba zaslužna za tu novotariju, ne želi zakinuti i ostale neimare suučesnike nedjeljne radnje ;),

  4. sta je ovo nek dođu na terminal doli nafta izlazi na sve rupe pa cak i u kotlovnici 70 tona a niko nezna odkud izvire pa ni anto maric

Odgovori