Ina analizira rafinerijsko tržište i sve su opcije moguće, poručeno je iz te naftne kompanije nakon napisa u medijima kako bi idućega tjedna uprava tvrtke mogla donijeti odluku o zatvaranju rafinerije Sisak, iz Ministarstva gospodarstva poručuju da će učiniti sve da zaštite hrvatske interese, dok se sindikati protive takvoj odluci, a stručnjaci tvrde da je moguć opstanak obje rafinerije.

Ina analizira rafinerijsko tržište i sve su opcije moguće, poručeno je iz te naftne kompanije nakon napisa u medijima kako bi idućega tjedna uprava tvrtke mogla donijeti odluku o zatvaranju rafinerije Sisak, iz Ministarstva gospodarstva poručuju da će učiniti sve da zaštite hrvatske interese, dok se sindikati protive takvoj odluci, a stručnjaci tvrde da je moguć opstanak obje rafinerije.
“Ina provodi stratešku analizu postojeće situacije na rafinerijskom tržištu te analizu svog rafinerijskog sustava, što je dio redovnog poslovnog procesa. U ovom su trenutku sve mogućnosti vezane uz potencijalne promjene u rafinerijskom poslovanju otvorene”, navodi se u odgovoru Ine na upit je li realno zatvaranje Rafinerije nafte Sisak. Ina je poručila i da će ako i kad relevantna tijela kompanije donesu odluku, ona biti pravovremeno komunicirana javnosti.

Po pisanju današnjeg tiska, Uprava Ine idući bi tjedan mogla donijeti odluku o budućnosti dviju hrvatskih rafinerija, pri čemu je naizglednija odluka o prestanku rafinerijskih aktivnosti u Sisku, uz prenamjenu skladišnih kapaciteta u logističko-distributivni centar i pokretanje neke druge proizvodnje u prostorima sisačke rafinerije.

Prerada bi se nastavila u riječkoj rafineriji, koja bi krenula u drugu fazu modernizacije, uz ulaganja od 400 milijuna dolara. Ta je opcija, po pisanju medija, ocijenjena kao najrealnija varijanta restrukturiranja Inina rafinerijskog poslovanja.

Iz Ministarstva gospodarstva priopćili su danas da je važno naglasiti da je dosadašnji način upravljanja Inom, zbog kojeg je i pokrenut pregovarački proces o promjeni Ugovora s MOL-om, pokazao nemogućnost države da sudjeluje u upravljanju tom strateški važnom kompanijom.

“Nakon što INA predstavi najavljenu analizu rafinerijskog poslovanja, država i Ministarstvo gospodarstva će, kao i do sada, učiniti sve što je u našoj moći kako bismo zaštiti hrvatske interese u strateškoj naftnoj kompaniji te osigurali energetsku stabilnost zemlje”, poručili su danas iz tog ministarstva.

Stručnjaci: Moguć opstanak obje rafinerije

Stručnjaci kažu da je opstanak obiju hrvatskih rafinerija moguć uz modernizaciju i širenje njihova tržišta.
Davor Štern, bivši predsjednik Inina nadzornog odbora i naftni konzultant, kaže da diskusija o potrebi dviju Ininih rafinerija traje godinama, a da je sadašnje stanje kombinacija lošeg upravljanja, izostanka ulaganja te krize i pada potražnje, pa stoga i pojave viška preradbenih kapaciteta.
“Zlatno doba za obnovu rafinerija bilo je početkom 2000.-ih godna, no tadašnja uprava Ine propustila je to učiniti”, kaže Štern. Upozorava da je MOL u ugovorima o kupnji udjela u Ini preuzeo obvezu ulaganja u obnovu i modernizaciju rafinerija koju nije ispunio, a kasnije je nastupila kriza koja je rezultirala viškom kapaciteta.

Štern, međutim, smatra da ipak postoji način opstanka obje hrvatske rafinerije. Model koji pri tome zagovara je angažman riječke rafinerije za potrebe slovenskog tržišta, o čemu bi se trebalo dogovoriti s Petrolom i izgraditi produktovod Rijeka – Kopar te za potrebe hrvatskog priobalja i Crne gore, dok bi sisačka rafinerija radila za potrebe Zagreba i regije, hrvatskog kontinenta, dijela Bosne i Hercegovine i Srbije.

“Ako se gledaju samo potrebe Hrvatske, dvije rafinerije su nepotrebne”, kaže Štern, ali drži da bi opisana kombinacija osigurala njihov opstanak, tim više što su Slovenci koji derivate sada uvoze iz udaljenih destinacija, svojevremeno pokazali interes za opskrbu iz Rijeke.

Međutim, pobijedi li MOL-ov interes, a o tome se zapravo radi, kaže Štern, i sisačka rafinerija prestane prerađivati, njezini bi se prostori mogli iskoristiti za zagrebačku spalionicu. U svakom slučaju, zaključuje, zatvaranje sisačke rafinerije bi, osim promijene povijesnog poslovnog tijeka Ine, imalo i velike industrijske, ali i kulturološke, pa i emotivne implikacije na već ionako ruinirani sisački industrijski bazen.

Billege: Problemi rafinerija zbog izostanka ulaganja

Trenutna tržišna pozicija rafinerija posljedica je izostanka ulaganja u modernizaciju koja je prema Ininim poslovnim planovima trebala biti provedena između 2003. i 2008. Takvu tezu je na nedavnom forumu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti o rafinerijskom biznisu u Hrvatskoj iznio dugogodišnji menadžer rafinerijske djelatnosti u Ini Ivica Billege. On tvrdi da se šteta od izostanka modernizacije Ininih rafinerija koja je ugovorena s MOL-om, mjeri u milijardama dolara. Podsjeća da je malo toga ostvareno od planova modernizacije riječke i sisačke rafinerije koja je trebala biti provedena od 2003. do 2008. Podsjeća da je u riječkoj rafineriji okončana tek prva od planirane dvije faze modernizacije, a u Sisku je realiziran samo manji dio prve faze. Smatra da se to može povezati s “primamljivom alternativom” koju MOL ima u razvoju vlastitih rafinerija.

Zbog toga te dvije rafinerije danas posluju s gubicima koji bi iznosili oko 100 milijuna dolara godišnje da rafinerije rade punim kapacitetima, kaže Billege. Po njegovu mišljenju, ne čudi stoga što MOL putem upravljačkog utjecaja u Ini vodi politiku smanjenog kapaciteta prerade u dvjema Ininim rafinerijama, jer time zapravo utječe na smanjenje gubitka iz njihova poslovanja.

Prema njegovim izračunima, da je modernizacija provedena kako je planirana, to bi pozitivno utjecalo na godišnju dobit sisačke rafinerije za 200 milijuna dolara, a riječke za 290 milijuna dolara. Tvrdi da bi to bilo dovoljno kako bi se u prihvatljivom roku isplatila planirana ulaganja u modernizaciju rafinerija u ukupnom iznosu od otprilike dvije milijarde dolara.

Billege kao i Štern smatra da bi vraćanje prijašnjeg Inina tržišnog udjela u Hrvatskoj i inozemstvu bilo relativno lako i da bi se to Ini isplatilo i uz damping.

Cerić: Odluka ne bi bila neutemeljena

Eventualna odluka o gašenju prerade u Rafineriji nafte Sisak (RNS) ne bi bila poslovno neutemeljena, kaže stručnjak za rafinerije Emir Cerić. Podsjeća da je sisačka rafinerija građena uglavnom za preradu domaće nafte i da je tome bio podešen njezin godišnji kapacitet prerade od 2,3 milijuna tona. U današnjoj situaciji koja je obilježena viškom rafinerijskih kapaciteta u svijetu i relativno malih rafinerijskih marži, rafinerije čiji je preradbeni kapacitet ispod 5 milijuna tona godišnje nisu rentabilne, kaže Cerić.

Podsjeća i da RNS nije od kraja moderniziran, napominjući i da ta ulaganja ne bi bila jamstvo za rentabilnost i to zbog sužavanja tržišta derivata. Naime, ukupni godišnji kapacitet sisačke i riječke rafinerije je oko 7,5 milijuna tona, a Inino tržište traži 6,5 milijuna tona. Da je Ina uspjela “osvojiti” Sloveniju, koja nema rafinerija i sve derivate uvozi, stanje bi bilo bitno drukčije, smatra Cerić.

Ističe da su u zadnjih pet godina rafinerijski kapaciteti u Europi pali za 30 posto, a to se odnosi na male rafinerije koje nemaju duboku preradu odnosno udjel lož ulja u proizvedenim derivatima manji od deset posto. Takve rafinerije, poput sisačke, nemaju što tražiti na tržištu, osim ako su u sustavu kompanija koje imaju vlastitu sirovu naftu, a u Ini nemamo takvu situaciju, kaže Cerić.

Upozorava da MOL ima dvije rafinerije s dubokom preradom, pa rafinerijsku preradu planira unutar MOL grupe, što dodatno pojačava pritisak na optimizaciju Ininih rafinerijskih kapaciteta u Hrvatskoj.
Dodatan problem za europske rafinerije je izgradnja rafinerija na Bliskom istoku – u Saudijskoj Arabiji, Iranu i Iraku. Te zemlje, po njegovim riječima, sve će manje izvoziti sirovu naftu, a sve više prerađevine i to dobrim dijelom na mediteransko tržište, što ne odgovara europskim rafinerijama.
Uzimajući sve to u obzir, teško je naći ekonomsku računicu za opstanak prerade nafte u Sisku, tako da bi prostori RNS-a mogli biti prenamijenjeni, primjerice u skladišne prostore za derivate iz Rafinerije nafte Rijeka, ali najprije bi trebalo izgraditi produktovod iz Rijeke, kaže Cerić. Što se tiče riječke rafinerije, smatra da bi ona mogla profitabilno poslovati, uz izgrdanju koking postrojenja koje bi omogućilo duboku preradu.

Sindikati protiv gašenja rafinerije, čekaju odgovor Vlade

Predsjednica Sindikata INAŠ Maja Rilović poručila je da je najava gašenja Inine sisačke rafinerije suprotna obvezama koje je MOL preuzeo dioničarskim ugovorom o strateškom partnerstvu prilikom kupnje prvog paketa dionica.

Budući da je hrvatska Vlada u arbitraži tražila da se do završetka pregovora s MOL-om zaustave sve strateške odluke, u koje svakako spada i najava gašenja sisačke rafinerije, očekujem da će se drugi dioničari tome suprotstaviti i zaštititi vitalne gospodarske interese Hrvatske i brojna radna mjesta u Sisku, izjavila je Rilović Hini.

Njezin sindikat već duže vrijeme upozorava da se planskim zanemarivanjem i lošim upravljanjem nekada velika profitabilna postrojenja za proizvodnju i preradu nafte uništavaju i gase.

“Cijela Hrvatska i njezini građani, poslovni partneri i sindikati moraju se probuditi i zaustaviti gašenje te strateške grane hrvatskog gospodarstva, jer uskoro će biti kasno”, ističe Rilović. Najavila je da će se INAŠ sindikalnim aktivnostima suprotstaviti najavljenom gašenju rafinerije, dodajući kako to ipak još nije konačna odluka, jer će o tome Uprava tek raspravljati.

U Sindikatu energetike, kemije i nemetala Hrvatske (EKN) nisu iznenađeni mogućnošću zatvaranja sisačke rafinerije, jer su već prije ukazivali na takvu mogućnost, s obzirom da mađarski MOL nije ispunjavao svoje obveze vezane uz modernizaciju rafinerija.

“Za mene je sada važnije kakav će biti odgovor Vlade, kao drugog većinskog vlasnika. Treba zaštititi nacionalne interese. Račun će opet platiti hrvatski građani i radnici. Nečuveno je i sramotno tako se poigravati sa sudbinom radnika u Rafineriji Sisak “, kaže Ivan Tomac iz EKN-a.

Zbog najave zatvaranja rafinerije ogorčenje u Sisku

Vijest o mogućem zatvaranju sisačke rafinerije izazvala je u gradu ogorčenje i zbunjenost, a radnici prve smjene, koji su trenutno angažirani na remontu postrojenja, spontano su se okupili na portirnici Kombiniranog postrojenja IV, tražeći od sindikalnih čelnika objašnjenje.

Zabrinuti su za svoju egzistenciju, ali i sudbinu više stotina kooperanata. Procjenjuju da osim 800 zaposlenih u rafineriji, od suradnje s njom živi još 1000 zaposlenih u kooperantskim tvrtkama.

Sisačka gradonačelnica Kristina Ikić Baniček rekla je Hini da odluka o zatvaranju rafinerije nije službena, pa je ne želi ni komentirati.

Čelnik sisačkog HDZ-a Željko Krapljan najavio je konferenciju za novinare i zahtjev gradske oporbe Vladi da učini sve za opstanak rafinerije.

Povjerenik Sindikata energetike, kemije i nemetala u rafineriji Željko Jurašinović situaciju je ocijenio vrlo ozbiljnom jer, ako se ostvari najava o gašenju, to će za radnike i cijeli Sisak biti katastrofa.
“Takve najave slušamo već 16 godina, ali ovaj put su najozbiljnije. Sada je na potezu naša Vlada koja nam treba pomoći da zadržimo proizvodnju u Sisku”, kaže Jurašinović.

Povjerenik Sindikata INAŠ Predrag Sekulić upozorava da je lani u Sisku prerađeno 600.000 tona nafte, a ove godine upola manje. Taj trend nije slučajan, smatra Sekulić, te najavljuje da će sindikati iskoristiti sve zakonske mogućnosti da se izbore za opstanak rafinerije.

Radnici tvrde da sve više derivata u sisačke spremnike dolazi kompozicijama željezničkih cisterni iz Mađarske, a sve manje iz vlastitih preradbenih pogona.

Šuker, Linić i Novak protiv protiv gašenja sisačke rafinerije

Bivši HDZ-ov ministar financija Ivan Šuker ocijenio je da su najave gašenja sisačke rafinerije prigoda da Vlada pokaže zastupa li doista hrvatske interese u Ini, bivši SDP-ov ministar financija Slavko Linić kaže, pak, kako je riječ o staroj poruci mađarske strane, dok laburist Mladen Novak drži da bi gašenje rafinerije značilo “smrt za Sisak”.

Šuker je podsjetio da su obveze strateških partnera u Ini, pa i one vezane uz modernizaciju rafinerija, definirane dioničkim ugovorom.

“Dioničkim ugovorom je to jasno definirano, a što rafinerija i općenito Ina znači za gospodarstvo u Hrvatskoj, mislim da je to nemjerljivo, jer rafinerija znači strašno puno za čitavu regiju, Banovinu i Sisak, koji su razrušeni ratom”, kazao je Šuker novinarima u Saboru.

Ocijenio je da bi gašenje sisačke rafinerije bio veliki udar na hrvatsko gospodarstvo.

Upitan vidi li vezu između obustave rada u sisačkoj rafineriji nakon nedavnog požara i najnovijih najava gašenja rafinerije, Šuker je podsjetio da su predstavnici Hrvatske u Upravi i Nadzornom odboru Ine te da je hrvatska strana imenovala velik broj izvršnih direktora.

“Oni su prvi morali upozoriti, a Vlada je na to, kao strateški partner i najveći dioničar, naprosto morala reagirati i to su stvari gdje se pokazuje zaštita nacionalnih interesa. Dakle, kad imate čvrst argument da kažete kako netko ne izvršava svoje obveze, tu se pokazuje država da zaštiti strateške interese, da želite održati ono što je za hrvatsko gospodarstvo bitno, ali ako to ne napravite sada, onda sve priče oko zaštite strateških interesa padaju u vodu”, rekao je Šuker.

Dodao je da je ovo prilika Vladi da “se pokaže” te naglasio da će Vlada u tome imati punu podršku HDZ-a.

Linić kaže kako je riječ o staroj poruci mađarske strane u Ini.

“Oni zaista imaju namjeru zatvoriti Rafineriju Sisak, a to samo pokazuje da su neodgovorni partneri hrvatskoj Vladi, jer su ušli u sporazum s Vladom da će modernizirati i sisačku i riječku rafineriju. Oni su tada jasno izjavili što je njihov poslovni plan. I jedna i druga rafinerija su trebale s obnovom završiti 2005. i 2006. Za vrijeme Sanaderove vlade su pomaknuli rok na 2009., danas smo u 2014., a oni govore nešto drugo. U isto vrijeme, Ina je postala najveći uvoznik derivata u Hrvatskoj, što znači da je to direktna šteta za proizvodnju, za mnoge hrvatske firme, ali i za radnike koji su školovani i profesionalni i koji su nekad po cijelom svijetu otvarali rafinerije”, rekao je Linić u Saboru.

Od Vlade očekuje da oko toga nastavi borbu s MOL-om. “Jedino, imam jednu skepsu. Predsjednik Nadzornog odbora je protiv interesa Hrvatske. On se prvi trebao oglasiti, već komentirati ovo i poduzeti neke poslove”, rekao je Linić, podsjetivši da je riječ o “prijatelju premijera Milanovića” Siniši Petroviću.

“Njega pitajte što on kao predsjednik NO-a misli o uništavanju hrvatske proizvodnje pa ćemo onda dobiti i hrvatske krivce”, poručio je.

Na pitanje vidi li vezu između sve manjeg rada rafinerije, odnosno potpunog zastoja proizvodnje nakon nedavnog požara, Linić je ocijenio da je neodgovorno što Ina nije objavila koliku je štetu prouzročio taj požar.

“Ne ulazim u to je li netko kriv, ali evidentno je da su trebali izvijestiti da je to velika šteta i da su potrebna nova, krupna ulaganja u Sisak. To su trebali objaviti i uprava i NO. Očito se hrvatsku javnost ne informira, što je za partnere s mađarske strane možda je i razumljivo, ali za one koji predstavljaju hrvatsku stranu, to nije razumljivo”, kazao je Linić.

Laburist Mladen Novak rekao je kako bi gašenje rafinerije Sisak “značilo praktično smrt za taj grad”.
“To je golemih 1600 ljudi koji će ostati na ulici. Na poslu će ostati samo mali broj onih koji će brinuti za skladišni prostor, što je zanemarivo. Za sam grad to znači praktički smrt, nešto najgore što se moglo dogoditi”, rekao je Novak koji vjeruje da je još uvijek moguće izbjeći gašenje rafinerije te da je “pitanje samo postoji li politička volja”. Upozorio je da sisačka rafinerija lani nije radila čak šest mjeseci, zbog čega se, kaže, već duže vrijeme pretpostavlja da to vodi upravo gašenju.

Autor: © Portal croenergo.eu (T.M.) / ENERGO MEDIA SERVIS