BiH leži na zalihama prirodnog plina?

Bosna i Hercegovina možda leži na zalihama prirodnog plina koji je pogodan za eksploataciju i to je potencijalno bogatstvo koje bi valjalo istražiti, ustvrdio je znanstvenik s talijanskog Nacionalnog instituta za geofiziku i vulkanologiju Giuseppe Etiope, a njegovu tezu podupiru i neki od bosanskohercegovačkih stručnjaka, prenosi u petak sarajevski “Dnevni avaz”.

Etiope, koji ima titulu doktora znanosti, ranije je za britanski “The Economist” izjavio kako prema dostupnim podacima u BiH postoje rezerve “abiotičkog metana” pogodnog za komercijalnu eksploataciju.

Kako je kazao za “Avaz”, ta se pretpostavka temelji na činjenici da je u BiH zabilježeno postojanje izvora hiperalkalne vode, a primjer za to su izvori koji se koriste u toplicama Kulaši pokraj Prnjavora u sjevernoj Bosni.

Na temelju tih indicija, drži Etiope, valjalo bi pokrenuti istraživanja kako bi se utvrdilo jesu li postojeće rezerve plina isplative za eksploataciju.

“Najprije bi valjalo istražiti koncentraciju plina u vodi”, pojasnio je talijanski znanstvenik.

Profesor Edin Delić s Rudarsko-geološkog fakulteta u Tuzli podsjeća kako se metan redovito pojavljuje u ugljenokopima na području BiH i pri tom je uzročnik brojnih nesreća.

Najveće koncentracije metana zabilježene su u rudnicima na području središnje Bosne, a najviše ga ima u jami Raspotočje kraj Zenice.

No Delić je oprezan u procjeni kakva je komercijalna isplativost eksploatacije metana za industrijske svrhe, jer nisu poznate točne zalihe.

“Sve dok se ne obave prethodna istraživanja i ne naprave prve bušotine ne znamo možemo li govoriti o vreloj vodi, nafti ili plinu”, kazao je Delić.

Bosanskohercegovačke su vlasti do sada najavile istraživanja o eventualnim zalihama nafte, no pritom nije posebice spomenuta potraga za mogućim rezervama prirodnog plina.

O dodjeli koncesije za istraživanje zaliha nafte još se pregovara s nizozemskim naftnim gigantom Shellom.

“Naš zahtjev Shellu je da se praktično svaki milimetar FBiH istraži. Radi se o 26 tisuća kilometara teritorija koji će biti istraženi na na temelju dokumentacije rađene od 1970. do 1990. godine”, izjavio je ranije Erdal Trhulj, ministar industrije, rudarstva i energetike u vladi Federacije BiH.

Preliminarnim nalazima od prije četrdesetak godina utvrđeno kako, primjerice, na širem području Tuzle postoje četiri lokacije na kojima ima nafte i to na dubini od tisuću do tisuću i 300 metara, a pretpostavlja se da zaliha nafte ima i na području Dinarida.